Đenova je šesti po veličini grad u Italiji i najveća je italijanska luka. Smeštena u severozapadnom delu Italije, u regionu Ligurija, ponosno nosi nasleđe Mletačke republike, jedne od najmoćnijh srednjevekovnih svetskih sila pod zastavom Sv. Đorđa, koja joj je i danas zaštitni znak.
Neposredno iznad grada se uzdižu strme planine, te je sam prostor koji grad obuhvata širok najviše 4-5 km. Prvo što pada u oči kada dolazite u Đenovu, bilo iz pravca Torina ili Milana, bilo sa aerodroma, je zbijenost zgrada, kako u novijem dijelu grada, tako i u starom gradskom jezgru, kao rezultat manjka prostora. Ulice i putevi se u većem dijelu grada ukrštaju u više nivoa. Nije rijetka situacija da šetajući se ulicom ili nekim manjim trgom, naiđete na rešetkaste ploče ispod kojih, dok ih prelazite, možete da vidite nekoliko puteva koji se nalaze na različitim nivoima. Nije rijetka situacija ni da vidite dva prozora od iste sobe, udaljena jedan od drugog dva-tri metra, od kojih se jedan nalazi na sedmom spratu, a na drugi se može zakoračiti sa trotoara.
Staro jezgro grada, koje je pod zaštitom UNESCO-a, je pravi lavirint stotina manjih ili većih ulica i trgova. Taj splet uskih i mračnih ulica Đenovljani zovu 'carrugi' (karuđi). U starom gradu se nalazi veliki broj spomenika kulture i poseban je osjećaj šetati ulicama starim par stotina godina u kojima se i sada život odvija punim intenzitetom. Kako se od centra silazi prema luci, ulice su sve uže, a zgrade koje ih okružuju visoke i po šest-sedam spratova te imate osjećaj kao da ste u kanjonu. Iako je to dio grada najzanimljiviji za razgledanje, tu uglavnom žive afrički doseljenici i siromašniji slojevi stanovnika Đenove.
U ulicama koje sunce ne obasjava ni u podne vrelog ljetnjeg dana, jer su široke svega metar do metar i po i okružene viševjekovnim visokim zgradama, borave prodavačice ljubavi. Po pravilu su to crnkinje, a zanimljivo je da se ulice u kojima posluju nalaze paralelno na svega pet-šest metara od najprometnijih turističkih ulica. Đenovljanska luka je vijekovima stjecište ljudi svih vjera i rasa od kojih neki ostanu tu i da žive. Što su ulice bliže luci, nailazi se na sve više afričkih doseljenika koji prodaju svakojake drangulije. Možda nije najbolja ideja noću zalaziti u te uske uličice, mada ćete se osjećati sigurno gdje god da se nalazite zbog, za naše prilike, velikog broja pripadnika raznih policijskih službi.
Hrana u restoranima je slična kao i u svim mediteranskim mjestima, i svakako je vrijedi probati. U starom gradu zbog velikog broja arapskih doseljenika ima i dosta dućana u kojima se prodaju orijentalna hrana. Brojni dućani poput naših piljarnica, ujedno su i mini restorani ili pekare. To je nešto što u našim krajevima nije prisutno, sve u jednom, i prodavnica i piljarnica i kiosk i kafić i restoran.
U luci se nalazi čuveni akvarijum, najveći u Evropi, koji svakako vrijedi obići. Ulaznica je 19 evra od čega je 5 evra vaučer za kupovinu suvenira. Blizu akvarijuma je trajno usidren veliki jedrenjak koji je korišten u filmu "Pirati" Romana Polanskog. U blizini je i ogromni panoramski lift.
Od istorijskih zanimljivosti vrijedi napomenuti i onu vezanu za riječ džins, nastalu iz francuskog jezika. Odnosila se na izdržljive mornarske pantalone za koje se pamuk dovozio iz Indije, šile su se u Torinu, a skladištile u đenovljanskoj luci. Francuzi su ih zvali "plave đenovske" ili "blue de Genes", kako se i danas naziva jedna od najpopularnijih tkanina u svetu.
I svakako, možda najbitnija stvar, Kristofor Kolumbo je zalazak sunca nad morem prvi put vidio u Đenovi, jer je tu rođen.
